NE MOGU VIŠE, IZGOREĆU
HOĆU DA SE OPET OSEĆAM DOBRO


Kada zazvoni alarm, ne želite da ustanete. Iako ste zaspali na vreme osećate da niste odmorni. Ne ide vam se na posao. Kolege ili šefove koje ste poštovali sada ne želite da vidite. Posao koji vas je radovao sada vas ne motiviše, jednostavno nemate snage. Možda niste na pogrešnom mestu, možda polako klizite u sindrom izgaranja.

NE MOGU VIŠE, IZGOREĆU
HOĆU DA SE OPET
OSEĆAM DOBRO


Kada zazvoni alarm, ne želite da ustanete.
Iako ste zaspali na vreme osećate da niste odmorni.
Ne ide vam se na posao.
Možda polako klizite u sindrom izgaranja.

Kada hroničan stres predugo traje, preti nam sindrom izgaranja - burnout syndrome.

To je relativno noviji pojam koji je veoma zastupljen, a kome ne pridajemo mnogo značaja. Čak i profesionalci ne prepoznaju simptome na koje im se klijenti žale. Povezan je sa neadekvatnom reakcijom pojedinca na zahteve poslovne sredine. Naravno, prostire se na sve aspekte života.

Prema svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) sindrom izgaranja povezan je sa stresom u poslovnom okruženju koji osoba neadekvatno prevazilazi. Karakterišu ga tri dimenzije: pad energije i iscrpljenost, distanciranje od poslovnih zahteva, negativizam i cinizam na radnom mestu i pad produktivnosti.

Sindrom izgaranja može se klasifikovati u sledeće kategorije:

  • Izgaranje nastalo preopterećenjem – kada su zahtevi na poslu preveliki a osoba se trudi da postiže rezultate žrtvujući svoje fizičko i mentalno zdravlje.
  • Izgaranje koje nastaje zbog premalo izazova – repetitivni poslovi, zadaci koji nisu adekvatno cenjeni, poslovi bez mogućnosti za učenje i napredovanje
  • Izgaranje kada se osobe osećaju neadekvatno jer nemaju dovoljno znanja, u kojima se osećaju zanemareno i neadekvatno podržani

Kako prepoznati trenutak kada opterećenje poslom pređe individualnu granicu podnošljivosti stresa?

#1 U prvoj fazi nastanka sindroma izgaranja javljaju se emocionalna i fizička iscrpljenost, praćene sledećim simptomima: zamor, malaksalost, hronični neodređeni fizički bolovi, glavobolja, bol u leđima, nesanica, stomačne tegobe, nervoza, stalna napetost, impulsivnost, eksplozivnost, ljutnja, povećana potreba i slabija otpornost na konzumiranje alkohola, droga.

#2 U drugoj fazi pojavljuju se negativni i udaljavajući odnosi prema kolegama, klijentima i sebi, problemi odnosa u braku ili na poslu, emocionalna krutost, preosetljivost, zatvorenost, tuga, pesimizam, apatija, bespomoćnost, osećaj beznadežnosti, osećaj gubitka, sniženo raspoloženje, nedostatak pažnje, gubitak samopoštovanja i samopouzdanja, cinizam.

#3 U trećoj fazi zapaža se povlačenje i izbegavanje kontakata sa okolinom. Osoba negativno vrednuje sebe, svoju ličnost, svoje uspehe, javlja se osećaj nedostatka kompetentnosti, neuspeha na poslu, odsustvovanje s posla, neobavljanje zadataka, napuštanje posla/profesije

Prema istraživanju Gallupa: 5 faktora dovodi do sindroma izgaranja:

– Nerazumni rokovi koji ne omogućavaju dovoljno vremena da se na adekvatan način završe zadaci –
– Nedostatak komunikacije i podrške od strane menadžmenta –
– Nedovoljno jasno definisani zadaci i uloga zaposlenih –
– Preterana opterećenost zadacima. Često zbog nemogućnosti da se zaposli adekvatan broj zaposlenih velika količina posla pada na pojedinca –

Šta možete da uradite ukoliko primetite simptome izgaranja:

Kada osetite da ne možete da se skoncentrišete, da vam je teško da zapamtite i osnovne stvari, kada zaboravljate, teško učite, odlažete zadatke – vreme je da nešto preduzmete.

#1: Postavite jasne granice između poslovnog i privatnog života.
Vaše zdravlje je ono najvrednije što imate. Sve ostalo može da sačeka. Ukoliko vam je teško da se odmah povučete – odvojite dva dana nedeljno kada ćete otići na vreme kući i isključiti mobilni telefon. Uskoro će se ostali navići na to da niste stalno dostupni. Možda ćete propustiti neki bonus ili promociju ali ćete sačuvati zdravlje.

#2: Vaše telo trpi.
Telo i psiha su neraskidivo povezani. Vežbe istezanje, šetnja, uravnotežena ishrana (mediteranska), hidratacija (voda) i dovoljna količina sna su neophodni da bi funkcionisali adekvatno.

#3: Odvojite deo dana za odmor
Planirajte redovne odmore

#4 Ostanite u kontaktu, nemojte da se izolujete
Vaša porodica i prijatelji treba da razumeju i da vam pomognu da izađete iz začaranog toksičnog kruga.

#5 Odustanite od zahteva za savršenošću
Perfekcionizam često vodi u burnout.

#6 Ukoliko ne uspevate da se izborite sami, pronađite profesionalnu pomoć
Pronađite informacije na internetu o kognitivnoj terapiji, RE&KBT pristupu – razumite šta su iracionalna uverenja i ABCD model.

#7 Uzimajte proverene suplemente (pitajte farmaceuta i doktora za preporuku)
Vitamini B i D su značajni za funkcionisanje nervnog sistema. Mg, Zn, gvožđe, koenzim Q mogu značajno da povećaju nivo energije. Proverite da li fabrika koja ih proizvodi ima GMP sertifikat, iako dodaci ishrani ne prolaze rigorozne kontrole kao lekovi.

Ipak, najvažnije je da se odmorite – menadžeri treba da razumeju da je bolje da imaju odmornog radnika koji veoma doprinosi a ne osobu koja je prisutna ali nije motivisana. Izborite se za sebe i svoja prava. Čuvajte svoje zdravlje!

GDE KUPITI
Menu